Napomena: Sistem ribolova na “Lađenici” je strogo ‘uhvati i pusti’, te će se svako odnošenje ribe tretirati kao krivolov koji je kažnjiv zakonom. U svrhu sprječavanja krivolova, nije dozvoljeno držati ribu u čuvarkama i mrežama. Ostala pravila ribolova određena su “Pravilnikom o načinu, alatima i sredstvima kojim se obavlja ribolov.

Ovdje možete pronaći riblji fond ribolovne staze “Lađenica” i neke osnovne informacije o flori i fauni koja obitava na tom prostoru. 

Kada govorimo o ribi koja obitava u jezeru, uglavnom mislimo na šaranske vrste ribe. To su: šaran, babuška, deverika, linjak, klijen, karas, bjelica, krkuša.

Ihtiologija jezera

Babuška  (Carassius gibelio)  i Karas (Carassius carassius)

Identifikacija:

Babuška je slatkovodna, okrugla, robusna riba koja podsjeća na karasa (Carassius carassius) i naraste do oko 10 do 35 cm u dužinu. Njene ljuske su veće od ljuski karasa, i obično ima 27 do 32 ljuske duž bočne linije, dok ih obično ima između 31 i 35. Vrsta je srebrnasta, ponekad sa slabom zlatnom nijansom, dok karas ima sjajni zlatni izgled. Rep babuške je dublje račvast od repa karasa.

Ribolov na stazi:

Na Lađenici, babuška je najbrojnija vrsta ribe. Dolazi u svim oblicima i veličinama, od nekoliko desetina grama do preko kilo. Veći primjerci su lukaviji i teže ih je uloviti što predstavlja interesantan izazov, ali zna i iznenaditi kada se na lahki pribor, nakon mnogo sitnih, zakači jedan bolji primjerak. Nadamo se da ste ponijeli meredov, jer će vam sigurno biti potreban kako bi jedna veća babuška dospjela na kopno.

 

Šaran  (Cyprinus carpio)

Šaran je velika riba dubokog tijela, koja varira u boji od srebrne do maslinastozelene, mesingane ili sive na leđima i bokovima. Trbuh mu je žućkast, a donje peraje su narandžastocrvene. Ima jednu leđnu kičmu, a obrazi i škržni poklopci su mu djelomično ljuskavi.

Lađenica je bogata sitnim šaranom od 200-500g koji se najčešće love na plovak, na crviće ili kukuruz. Ima i krupnijih primjeraka od 2kg-6kg koji su lukaviji i za njih je potrebno koristiti dubinac (grunt) kako bi bili ulovljeni. Neki stariji članovi našeg udruženja govore i o krupnijim šaranima koji se love vrlo rijetko.

Linjak (Tinca tinca)

Linjak ima izdužen oblik i njegova koža je prekrivena debelom sluzi, te je zelene, tamno zelene do zlatno žute boje. On može maksimalnu veličinu doseže do 70 cm za maksimalne težine od 7,5 kg. Njegova prehrana sastoji se od malih mekušaca, larvi kukaca, crvi i biljnih ostataka; to je riba koja iskapa s ustima opremljenim brkovima (osjetilne niti). Na Lađenici se lovi na crviće i kukuruz.

Deverika (Abramis brama)

Prosječna im je dužina 25–50 cm i težina 1–6 kilograma. Izuzetno 82 cm dužine te 36 cm visine i težine 9–11 kilograma, povremeno (u Švedskoj i mjestima u Rusiji) do 13 i 18 kilograma. Ima visoko (oko 1/3 dužine), bočno jako spljošteno tijelo, pokriveno s velikim mekanim ljuskama, uređenim u pravilnim redovima. Glava je malena s malim tupim ustima

Klijen (Leuciscus cephalus)

Klijen ima snažno tijelo, vretenastog oblika, prilagođeno plivanju i u pojačanim vodenim strujama. Prekriveno je velikim ljuskama označenim crnom trakom. Glava, masivna i snažna, završava okruglom njuškom koja natkriva široko rasječena usta, bez brkova. Repno peraje je široko i nazubljeno, a trbušna su okomito postavljena nad leđno peraje. Boja mu se mijenja prema obojenosti vode u kojoj živi. Na Lađenici se lovi na crviće i kukuruz ili glistu.

Bjelica (Leucaspius delineatus)

Bjelica je po izgledu slična kederu, pomnijim pregledom se uočavaju razlike. Bjelica je manja od kedera, bočna linija joj nije puna i prekida se od 12-13 ljuske iza glave. Peraje su joj bezbojne. Boja bjelice ovisi o osobini vode i dna. Sa svjetlijom vodom i belica je svjetlija, u jezerskim i drugim stajaćicama je tamnija. Leđa imaju zelenkastu ili žućkastu nijansu. Bokovi su srebrnasto bijeli sa prugicama jarko srebrnasto-plave boje. Ima izduženo tijelo pokriveno srebrnastim sitnim ljuskama koje lako otpadaju. Ima krupne, izražene lepezaste peraje. Naraste do 9 cm duljine.

 

Što se tiče krkuše, nju svrstavamo u rijetke vrste na našoj stazi. To su vrste koje su povremeno poribljavane i nije neobično da se pronađe poneki primjerak, ali su prilično rijetke jer se nisu dobro prilagodile okruženju. Jezero je poribljeno i amurom, te svake godine za otvorenje sezone poribljeno je pastrmkom (ona se izlovljava i niste je obavezni vratiti u vodu).

Na obalama staze mogu se pronaći razne vrste ptica pjevica, vodenih ptica i grabljivica, a nije čudno da ugledate i lisicu ili zeca. Tu rastu i razne vrste drveća, od kojih su najveći i najstariji stanovnici vrbe.