O nama

Istorijat udruženja

80 godina sportsko-ribolovnog društva Sarajeva – ISTORIJU SU STVARALI LJUDI

Svečanom akademijom, koja je održana 30. oktobra 1987. godine, Sportsko ribolovno društvo Sarajevo obilježilo je i proslavilo osamdesetogodišnjicu postojanja i rada.

To je bila prilika, kada smo se potsjetili na vrijeme osnivanja, istorijat, razvoj, i bogate aktivnosti našeg Društva.

sje

Efojko Nikolovskl (desno), predstavnik bratskog SRD »Vardar«, doputovao je iz Skoplja da pobratimu domaćinu čestita jubilej i uruči srdačne pozdrave sportskih ribolovaca Skoplja

Te daleke 1906. godine, u tadašnjem hotelu na Marijin Dvoru, okupilo se šezdesetak entuzijasta i ljubitelja sportskog ribolova i osnovalo Sportsko ribolovno društvo (Sportfischer Verein) Sarajevo, koje je i prvo društvo te vrste u Bosni i Hercegovini.

Zanimljivo je napomenuti, da je Sportsko-ribolovno društvo Sarajevo formirano nakon osnivanja sportsko ribolovnih društava Ljubljane i Zagreba, dakle treće je po »stažu« sportsko-ribolovno društvo u zemlji.

Ne zna se tačno kada započinje istorija sportskog ribolova u ovim naši krajevima, jer po nekim starim crtežima i klesarijama, naš čovjek je lovio ribu znatno prije aneksije Bosne i Hercegovine od strane Austro-ugarske. Ti prvi ribolovci bili su izuzetno rijetki, a lovili su uglavnom mrežama koje su bile slične današnjim »sačmaricama”. Tek dolaskom Austro-ugarske u Bosnu, tada prepunu prekrasnih, čistih i ribom bogatih rijeka i jezera, ribolov postaje omiljena zabava činovnika i bogate gospode. Pa iako se pretežno radilo o strancima, upravo taj period može se smatrati početkom sportskog ribolova na tlu Bosne i Hercegovine.

Prema zabilješkama i sjećanjima starijih ribolovaca, za prvog predsjednika Sportsko ribolovnog društva Sarajevo izabran je Risto Samouković, za sekretara Julius Unger, za blagajnika Leopold Dobrović a za članove Uprave Aco Jeftanović i Viktor Langer.

Rad i djelovanje našeg Društva odvijao se zapravo u tri različita perioda, a svaki od njih nosio je pečat vremena u kome se živjelo i radilo.

Prvi period pada u vrijeme od osnivanja, od 1906. do 1918. godine, dakle period austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine.

Socijalni sastav članova Društva nije bio odraz tadašnjih prilika u Bosni i Hercegovini. Po sjećanjima starijih sarajevskih ribolovaca, svega petnaestak članova bili su radnici i privatne zanatlije, a svi ostali bili su činovnici i gospoda.

I pored toga, Društvo je uspjelo da pokrene pitanja zaštite ribljeg fonda, uvođenje zaštitnih mjera i lovostaja, zabrane ubijanja riba eksplozivom i zabrane lova otrovnim i omamljujućim sredstvima a posebno tzv. balukotom (tur. riblja omamljujuća trava).

U tom periodu postojale su dvije vrste ribolovnih dozvola i to: crvene za privredni ribolov i sive za lov ribe udicom.

Vlasnici “crvenih” dozvola mogli su loviti mrežama i salmonidne vrste ribe, a vlasnici “sivih” nisu smjeli vršiti prodaju robe, što donekle odgovara i sadašnjim normama.

Raspadom Austro-ugarske, obnavljanjem rada, nastupa drugi period u radu i razvoju Sportsko ribolovnog društva Sarajevo.

Kao tadašnji prvi predsjednik Društva spominje se Branko Žegarac, viši činovnik iz Sarajeva.

Nakon prvog svjetskog rata stanje u ribarstvu bilo je nesređeno, a moglo bi se reći i haotično. Tadašnje vlasti nisu ribarstvu poklanjale nikakvu pažnju, pa je došlo do masovne upotrebe eksploziva u lovu ribe.

Istina, postojali su propisi o zabrani upotrebe eksploziva, ali se istih nije skoro niko pridržavao. Nije organizovana efikasna čuvarska služba, pa su krivolovci harali, nanoseći ribljem fondu ogromnu štetu. Režim stare Jugoslavije nije dozvoljavao da ribolov postane masovan sport, pristupačan i radnicima. Pa i pored toga, broj članova Društva nešto je porastao, ali se socijalna struktura članstva nije gotovo ništa izmjenila. Jedan manji dio članova Društva bili su radnici Željezničke radionice u Sarajevu, imali su povlastice u prevozu željeznicom, pa su im na taj način rijeke bile dostupnije.

Poslije nove teritorijalne podjele na banovine 1929. godine, Sportsko-ribolovno društvo Sarajevo djeluje kao središnje Centralno ribarsko društvo za Drinsku banovinu, a Društvo u Banja Luci za Vrbasku, i u Mostaru za Primorsku banovinu.

Glavni teret rada Društva za Drinsku banovinu snose sportski ribolovci Sarajeva. Zalaganjem i zaslugom sarajevskih ribolovaca, pokrenut je 1926. godine “Ribarski list”, koji je kao glasilo Sportsko-ribolovnog saveza BiH egzistirao do posljednjeg rata.

Prvi, a kasnije i dugogodišnji urednik ovog lista, bio je Zdravko Taler iz Sarajeva, a iz Sarajeva je bila i većina članova redakcije i saradnika.

Već u to vrijeme »Ribarski list« vršio je korisnu propagandu u razvoju sportskog ribolova i ribolovnog turizma, upoznavao članove s tehnikama sportskog ribolova i svim aspektima zaštite i unapređenja ribljeg fonda.

sjed

Dr Džemaludin Džemiđić, sekretar Sportsko ribolovnog saveza BiH, predaje Plaketu Sportsko-ribolovnog saveza Jugoslavije, dodijeljenu SRD Sarajevo.

I pored izvjesnog napretka, u toku dvadesetak godina bivše Jugoslavije, nisu stvoreni uslovi da ribolov postane masovni sport, kojim se može baviti i radnička klasa.

Drugi svjetski rat prekinuo je aktivnosti, rad i djelovanje našeg Društva. U Narodno-oslobodilačkom ratu učestvovali su sportski ribolovci mnogih društava, pa i sarajevskog, i dali svoj doprinos pobjedi revolucije.

Završetkom rata, Sportsko-ribolovno društvo Sarajevo ponovo se organizuje i obnavlja svoj rad, i tada nastupa treći, najplodonosniji period rada, u kome su sarajevski ribolovci ispisali najljepše stranice u svojoj osamdesetogodišnjoj istoriji.

Već početkom 1946. godine formira se Zemaljsko udruženje ribolovaca Bosne i Hercegovine (današnji Sportsko ribolovni savez BiH), a organizacija sarajevskih sportskih ribolovaca, koja je bila jedan od inicijatora za formiranje ZURBiH-a, postaje jedna od njegovih podružnica.

Prvi predsjednik Podružnice bio je major Popović, a tada je izabran i prvi poslijeratni Upravni odbor, kao i ostali organi Podružnice. Sarajevski ribolovci u to vrijeme organizuju radne akcije na čišćenju riječnih korita u okolici Sarajeva, oduševljeni što su naše lijepe rijeke i jezera, po prvi put, postale opšte društveno dobro. Taj poslijeratni period karakterističan je i po tome što je među članstvom bio izražen veliki entuzijazam, stvaralački elan i izvanredna aktivnost u gotovo svim oblastima rada. Osnovni zadatak je i dalje bila briga o zaštiti voda i poribljavanje, ali i takmičarske aktivnosti tih godina bilježe stalan uspon.

Radno predsjedništvo sačinjavali su dosadašnji predsjednici Društva (s lijeva na desno): Jakub Ramadanović, Milorad Kukolj, Milan Vinterhalter, Bogoljub Jovanovlć (sadašnji predsjednik), Zvonko Budimski i Mustafa Lagumdžija.

Radno predsjedništvo sačinjavali su dosadašnji predsjednici Društva (s lijeva na desno): Jakub Ramadanović, Milorad Kukolj, Milan Vinterhalter, Bogoljub Jovanovlć (sadašnji predsjednik), Zvonko Budimski i Mustafa Lagumdžija.

Vaspitnom odgoju mladih i stručnom osposobljavanju članstva posvećuje se velika pažnja, u kom cilju su održavana predavanja, koja su imala zadatak da se članstvo stručno osposobi, ali da se odgaja u sportskom i patriotskom duhu.

Organizovanje izleta za članstvo, izlazak na vode u zajednički ribolov, postali su stalna praksa u našem Društvu. Kada je riječ o takmičenjima, moramo spomenuti pok. Oskara Stepaneka, istinskog sportskog pedagoga i učitelja mnogih generacija sarajevskih ribolovaca, a moglo bi se reći i začetnika takmičenja u bacačkim disciplinama u okviru našeg Društva. Njemu ponajviše treba zahvaliti što su sarajevski ribolovci prihvatili bacačke discipline, održali tu
tradiciju do danas i u tom sportu postigli vrhunske rezultate.

Tadašnji Zakon o slatkovodnom ribarstvu upućivo je sva udruženja na formiranje po slivnim područjma Zajednica korisnika ribljeg fonda, kao nove organizacione forme u djelovanju sportsko-ribolovnih organizacija. Poštujući ove zakonske odredbe, naše Društvo pokreće inicijativu i u dogovoru sa susjednim udruženjima 10. jula 1963. godine formira Zajednicu korisnika ribljeg fonda Sarajevo.

Za razliku od drugih zajednica, Zajednica Sarajevo, koja je kasnije dobila ime Zajednice “Bosna I”, od prvog dana formiranja djelovala je aktivno i kroz izraženo zajedništvo udruženja iz Breze, Fojnice, Hadžića, Ilidže, Ilijaša, Kiseljaka, Pala, Trnova, Visokog, Vogošće i Sarajeva postiže zapažene rezultate na samoupravnom uređenju međusobnih odnosa, regulisanju režima ribolova, poribljavanju, unapređenju ribarstva i zaštiti ribolovnih voda.

I pored određenih teškoća, ova Zajednica uspješno obavlja svoje programske zadatke, čemu su doprinosili kroz dugi niz godina i sarajevski ribolovci.

semizovac-ribolov

Slika je objavljena 1932. godine u Separatnom otisku iz »Glasnika zemaljskog muzeja u BIH«. Najvjerovatnlje je snimljena u Semizovcu kraj Sarajeva.

Slika je objavljena 1932. godine u Separatnom otisku iz »Glasnika zemaljskog muzeja u BIH«. Najvjerovatnlje je snimljena u Semizovcu kraj Sarajeva.

Naše Društvo održavalo je brojne susrete i takmičenja u mnogim mjestima naše Republike, pa i šire. Neki od tih susreta i druženja prevazišli su uobičajene okvire i pretvorili se u trajne i čvrste veze. Najprije sa sportskim ribolovcima Čačka, a zatim i Skoplja, potpisane su povelje o bratimljenju.

Treba istaći, a već je ranije spomenuto, da su sportsko ribolovna takmičenja jedna od tradicionalnih aktivnosti u našem ribolovnom Društvu. Za razvoj takmičarskog sporta, Društvo je izdvajalo značajna finansijska sredstva, a kroz naše ekipe u toku proteklih godina prošle su generacije članova – takmičara svih kategorija.

Gotovo da nije bilo značajnijeg takmičenja na kome naše ekipe nisu učestvovale. Takva sportska aktivnost rezultirala je i mnogobrojnim priznanjima i trofejima koje su naši takmičari osvojili. Prostorije Društva prepune su osvojenih pehara, medalja, diploma i drugih priznanja. Među njima počasno mjesto zauzima Pehar pobjednika Kupa Jugoslavije u bacačkom troboju, koji je naša ekipa  osvojila  1981.godine.

Ekipu su sačinjavali:

  • Muriz Ferhatbegović,
  • Husein Karišik,
  • Armin Ferhatbegović,

a predvodio ih je naš istaknuti stručnjak i internacionalni sudija pok. Josip Miličević.

Član ove pobjedničke ekipe, mladi Armin Ferhatbegović, kasnije je u tri navrata osvojio laskavi naziv seniorskog prvaka Jugoslavije u troboju, što prije njega u našem Društvu nikome nije pošlo za rukom.

Posebno treba istaći da je naše Društvo u toku cijele svoje istorije imalo izvanredan sudijski kadar. Mnoge naše sudije vrlo uspješno su organizovale i arbitrirale na bezbrojnim takmičenjima, pa i onima koja su bila saveznog ranga. Uz to, permanentno je odgajan sudijski podmladak, koji je kasnije izrastao u dostojne nasljednike svojih starijih kolega.

Sa posebnim zadovoljstvom ističemo da je naše Društvo čak nekoliko decenija imalo jaku žensku sekciju, odnosno takmičarsku ekipu, koja je postizala veoma dobre rezultate. Naše članice, kao što su: Mila Šehić, Nada Markov, Sajma Mirjanić, Marija Kužatko, Mubera Brajlović i Jasminka Ivančević takmičile su se
dugi niz godina, a neke od njih i sada su vrlo aktivne.

U periodu prije rata naše Društvo je nastavilo i razvilo aktivnosti na planu takmičarskog sporta. Tako od 1984. godine, organizujemo “KUP SARAJEVA”, koji se održava svake godine, kao sportska manifestacija kojom obilježavamo Dan oslobođenja Sarajeva. Kup ima takmičarski karakter, ali je on istovremeno i mjesto okupljanja ekipa glavnih gradova republika i pokrajina, što mu daje i obilježje jednog vrhunskog natjecanja sportskih ribolovaca. Ovi susreti su istovremeno prilika, kada su se istinski manifestovale tekovine naše revolucije, bratstvo i jedinstvo i zajedništvo naroda i narodnosti ondašnje Jugoslavije.

Sportsko-ribolovno društvo Sarajevo za svoj rad i ostvarene rezultate dobilo je brojna visoka sportska i društvena priznanja, a među njima vrijedi istaći priznanje Sportsko ribolovnog saveza Jugoslavije i Socijalističkog saveza radnog naroda Bosne i Hercegovine.

Naše Društvo je uvijek u svojim redovima, pored takmičara, ima veliki broj entuzijasta, čiji je doprinos u razvoju Društva, čuvanju voda i drugim aktivnostima nemjerljiv. Tim drugovima, takvim sportistima i atkivistima dugujemo zahvalnost i duboko poštovanje.

Na svečanoj akademiji, sekretar Republičkog save za, drug Đemo Demidžić, u ime Saveza Jugoslavije, uručio je našem Društvu najviše priznanje Sportsko ribo lovnog saveza Jugoslavije, a drug Milan Vinterhalter urućio je vrijednim entuzijastima,  našim takmičarima, zaslužnim članovima, sportskim ribolovcima pojedinačna priznanja za rad i postignute rezultate.

(Tekst pisao: Bogoljub Jovanović)

Udruženje svoj rad nije gasilo ni u toku ovog posljednjeg rata i ne možemo zaboraviti 1992. godinu kada nam je stigla obavijest od našeg bratskog udruženja ”Palilulac” iz Beograda i njihovog predsjednika Ljube Jelušića da pokušavaju pronaći način da našem Udruženju dostave pomoć u vidu paketa sa prehrambenim proizvodima. Do same realizacije nije došlo zbog tadašnje situacije, ali je sam gest za svaku pohvalu. U tom ratnom periodu naši članovi su se, kada je god bilo moguće, sastajali i evocirali uspomene iz ribolova dok o odlasku u ribolov su mogli samo maštati.

Nakon posljednjeg rata, Udruženje pod novim nazivom ”Sarajevo-1906” nastavlja svoj rad i nizanje uspjeha na svim poljima. Ipak, neuređena situacija u svim segmentima se odrazila i na ribolovni sport koji je potpuno marginalizovan, a sama zaštita voda i prirode uopšte zbog nedorečenih propisa, lošeg inspektorskog nadzora i nesankcionisanja otkrivenih zagađivača je desetkovala riblji fond svih rijeka i jezera u BiH.

Ali nije desetkovan samo riblji fond nego i broj članova našeg udruženja. I u takvim okolnostima, naše Udruženje pokušava spriječiti dalje devastacije vodotokova pripadajućeg nam Ribolovnog područja, te napraviti i neke pomake nabolje, a detaljnije informacije o tim i trenutnim aktivnostima možete pronaći u vijestima na ovom našem webu.

Takmičarski ribolov posljednjih 20 godina

Posljednjih dvadesetak godina velikim uspjesima USR Sarajevo-1906 doprinjeli su istaknuti takmičari: Mugdim Pešto, Mirsad Alagić, Vehid Pešto, Esad Vejsilović, Mirsad Bogilović, Ermin Hadžić i Anton Šafhauzer…

Oni su Udruženju donijeli veliki broj pehara sa raznih takmičenja u zemlji i inostranstvu i titula prvaka Bosne i Hercegovine i osvajača Kupa BiH, kako u ekipnoj, tako i u pojedinačnoj konkurenciji.

Većina gore pomenutih takmičara su u sastavu raznih selekcija predstavljali našu državu na svjetskim i evropskim prvenstvima. U dva navrata ekipa našeg Društva je kao pobjednik Kupa BiH predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Svjetskom klupskom prvenstvu  – 2002. godine na Jarunu-Hrvatska i 2003. godine u Plovdivu – Bugarska, kao i na Jadransko-podunavskom kupovima u Čakovcu 2008. godine i jezeru Modrac 2014. godine.

Sa posebnim zadovoljstvom ističemo da naše Društvo dugo godina ima veoma jaku žensku sekciju odnosno žensku ekipu koja je postizala vrhunske rezultate. Naše članice – Amela Bogilović, Hamijeta Dorić, Lidija Bogić i najmlađa među njima Manja Alagić su našem Društvu donijele višestruke titule prvaka Bosne i Hercegovine i osvajača kupa kako u ekipnoj tako i u pojedinačnoj konkurenciji.

Velika briga posvećena je i mlađim kategorijama tj. podmlatku udruženja koji su dostojanstveno predstavljali svoje učitelje na svim takmičenjima a neki od njih, poput Akima Omerbašića, Nedima Pešte, Kenana Omerbašića, Adnana Pešte i Manje Alagić,  kao reprezentativci BiH branili su boje naše države na svjetskim prvenstvima.

Za sve gore postignute rezultate veliki doprinos su dali naši vrhunski ribolovci i sudije sa najvišom licencom koji su kao vođe ekipa predvodili naše ekipe na takmičenjima a to su, Šefik Omerbašić i Hikmet Arnautović.

Ipak, kao najbitnije, osim pomenutih u tekstu iznad za period prije posljednjeg rata, pobrojaćemo samo neke kako slijedi po godinama:

  • 1996. Naš takmičar pobjednik Majstorice za izbor reprezentacuije BiH a još jedan član u sastavu reprezentacije
  • 1997. Dva naša takmičara nastupila za reprezentaciju BiH na svjetskom prvenstvu u Mađarskoj
  • 1998. Tri naša takmičara nastupila na svjetskom prvenstvu na Jarunu – Hrvatska
  • 1999. Naši takmičari šampioni BiH u pojedinačnoj konkurenciji u lovu ribe i ekipno na prvenstvu u Jajcu
  • 2001. Zajedno sa ekipom Slobode Pobjednici Kup-a BiH .
  • 2002. Predstavljali BiH na svjetskom klupskom prvenstvu u Zagrebu – Hrvatska,
    ◊ seniori i seniorke pobjednici Kup-a BiH u Gradačcu
  • 2003. Predstavljali BiH na svjetskom klupskom prvenstvu u Plovdivu – Bugarska
  • 2005. Pobjednici međunarodnog takmičenja “Trofej Morače 2005” u Podgorici,
    ◊ seniorke zauzele 1 i 2 mjesto na prvenstvu BiH a tri se plasirale u reprezentaciju BiH,
    ◊ senior nastupio na svjetskom prvenstvu u Finskoj
    ◊ dvije seniorke na svjetskom prvenstvu u Hrvatskoj
  • 2006. Godina u kojoj smo slavili 100 godina postojanja bila je i veoma trofejna:
    ◊ seniori prvaci F BiH,
    ◊ seniorke i juniori pobjednici Kup-a BiH,
    ◊ juniorka šampion BiH,
    ◊ senior šampion Federacije BiH,
    ◊ junior šampion federacije,
    ◊ seniorke 2 i 3 u državi,
    ◊ dva naša takmičara u sastavu ”B” reprezentacije nastupili na Balkanskom Kup-u u Kruševcu.
  • 2008. Naša ekipa kao pobjednik Kup-a BiH nastupila na JP Kupu u Čakovcu,
    ◊ seniorka je postala prvak države a još dvije takmičarke su izborile plasman u reperezentaciju BiH,
    ◊ jedan senior je nastupio na Svjetskom prvenstvu u Italiji,
  • 2009. Na međunarodnom takmičenju u Ptuju Slovenija naši takmičari su zauzeli prvo mjesto,
    ◊ seniorke i omladinke prvaci F BiH a kadetkinje druge,
    ◊ senior je postao prvak Federacije BiH,
    ◊ tri naše takmičarke nastupile na Svjetskom prvenstvu u Italiji.
  • 2010. Seniori prvaci Federacije BiH,
    ◊ seniorke prvaci Federacije,
    ◊ seniorka šampion Federacije,
    ◊ senior 3 mjesto,
    ◊ omladinka prvak F BiH,
    ◊ seniori vicešampioni u I ligi BiH
  • 2011. Seniorke pobjednice Kup-a BiH u Rudom,
    ◊ seniori 2 mjesto na Kup-u Federacije,
    ◊ seniorka Šampion Federacije,
    ◊ seniori 3 mjesto u I ligi BiH.
  • 2012. U ovoj godini seniorke su bile ubjedljive – pobjednice na KUP- F BiH,
    ◊ pobjednice Kup-a BiH,
    ◊ naša seniorka je šampion Federacije BiH  i  BIH
    ◊ seniori su na oba Kup takmičenja (FBiH i BiH) zauzeli 3 mjesto.
  • 2013. Seniori pobjednici Kup-a Federacije u V. Kladuši i pobjednici Kup-a BiH u Rudom,
    ◊ seniori prvaci Federacije u Žepču,
    ◊ seniorke druge na Kup-u BiH,
    ◊ seniorka šampion BiH
    ◊ jedan senior u reprezentaciji BiH
    ◊ jedan senior prvak Federacije a drugi treće mjesto.
  • 2014. Seniori zauzeli 2 mjesto u prvoj ligi BiH,
    ◊ pobjednici prvenstva F BiH
    ◊ pobjeddnici Kup-a Federacije BiH,
    ◊ senior šampion F BIH

Ovo je samo dio uspjeha takmičara USR Sarajevo-1906 a veliki je broj pobjedničkih titula kako u ekipnoj tako i u pojedinačnoj konkurenciji koje su ostvarili naši takmičari na raznim memorijalnim, manifestacionim i kup takmičenjima na kojima učestvujemo kao što je ,,Jablaničko ljeto”,” Memorijal Rafael Grgić” u Jajcu, ”Carev Kup” – Zenica , Kup Rudar-Kreka Tuzla, ”Jelaško Ljeto” Jelah, ”Novogradski dani” Sarajevo, Memorijal ”Alić Hidajet – Hitko” – Ilijaš , Kup grada Prijedora , Kup Banja Luke, Memorijal “Gajević Enez” Vogošća , međunarodna takmičenja u Ptuju, Čačku, Podgorici, Negotinu i mnoga druga.

Poseban segment udruženja je velika briga o mladim i njihovo usmjeravanje da se okrenu sportu i zaštiti čovjekove okoline i samim tim ih odvratimo od društveno štetnih poroka. Najistaknutiji segment u radu sa mladima je stalna organizacija ”Male škole sportskog ribolova” koja je za svoj rad dobila mnoga priznanja a za nas su najdraža ona upućena od strane roditelja polaznika naše škole.

Ekološke aktivnosti Udruženja posljednjih godina

Ali nije sve tako blistavo. Udruženje ima i evidentnih problema koje želimo prevazići. Zbog zagađenosti vodotoka kojim upravlja naše Udruženje, loše zakonske regulative koja je usitnila ribolovna područja kao i nerazumijevanja većine udruženja koja upravljaju atraktivnim vodama za ribolov, dolazi do konstantnog osipanja našeg članstva, te je samim tim došao u pitanje i opstanak našeg Udruženja. Danas udruženje broji jedva stotinjak članova od prijeratnih nekoliko hiljada članova. Da bi zaustavili osipanje i privukli nove članove, nekolicina sadašnjih članova Udruženja su osmislili i kreirali jedan veoma kvalitetan ekološki projekat ”Čišćenje i revitalizacija starog korita rijeke Bosne i izgradnja sportsko-rekreativne i takmičarske staze u Dobroševićima” koju smo skraćeno nazvali ”Eko-ribarska oaza Lađenica” na čijem se čelu nalaze naši dugogodišnji istaknuti članovi Miroslav Misita i Abdulah Henda. Projekat ima za cilj očistiti staro korito rijeke Bosne – Meander u Dobroševićima koji je zagađen velikim naslagama mulja kao i drugog kabastog otpada koji se godinama taložio na tom dijelu rijeke Bosne, u kojem do sada nije bilo riba ni drugih živih organizama.

Realizacijom tog projekta ostvarili bi sljedeće:

  • Zaštitili okolinu izgradnjom zone sa čistom vodom u novonastaloj oazi koja se filtrira kroz prirodni šljunak,
  • izgradili prateće objekte za obavljanje sportskog ribolova,
  • izgradili prečistaće otpadnih i oborinskih voda,
  • izgradili certificiranu takmičarsku stazu na kojoj bi se mogla održavati sportska takmičenja najvišeg ranga,
  • stvorili idealne uslove za edukaciju najmlađih kroz organiziranje „Male škole sportskog ribolova“,
  • omogućili rekreaciju invalida i hendikepiranih osoba i stvorili prostor za odmor građana u ekološki čistom području,
  • višestruko povećali članstvo
  • dobili jednu atraktivnu lokaciju za obavljanje sportskog ribolova.

Zahvaljujući velikom entuzijazmu i uloženom naporu jednog broja članova Udruženja, jedan dio poslova na tom projektu već je urađen, kao što je izrada idejnog projekta, dobijanje raznih saglasnosti, elaborata i stručnih mišljenja adekvatnih institucija i dobili veliki broj pisama podrške našoj namjeri a od radova na samoj lokaciji izvršili smo vađenje kabastog otpad iz korita i sa obala koji je odvezen na deponiju, uređen je obalni prostor koji omogućava pristup mehanizacije za čišćenje korita.

Na lokalitetu naše oaze izgrađena su dva prečistača otpadnih i oborinskih voda od kojih, nažalost, nijedan nije u funkciji te naš ekološki projekat pretvaraju u veliku otvorenu septičku jamu. Preduzete su sve aktivnosti da se riješi ovaj problem i da nadležni izvrše sanaciju ovih uređaja i čišćenje nanesenog mulja iz korita jer bi to bilo neophodno sa aspekta zaštite čovjekove okoline i projekta Eko-ribarske oaze Lađenica.

Kao korisnici ribolovnog prava Ribolovnog područja 4, osim obaveze unapređenja stanja i ihtiopopulacije voda pripadajućeg nam Ribolovnog područja, imamo zakonsku, ali i moralnu obavezu unapređenja stanja i okoliša. Tako smo kroz ovaj period postojanja uradili mnoštvo akcija čišćenja vodotokova, obala, kako u našoj organizaciji, tako i pomažući našim prijateljima iz drugih udruženja.

Naš posljednji projekat koji pokušavamo realizovati je objedinio sve segmente našeg djelovanja – Eko ribarska oaza Lađenica je vodotok koji pokušavamo spasiti od dalje devastacije, zatim ga unaprijediti čišćenjem i poribljavanjem, izgradnjom infrastrukture i takmičarske staze, a na istoj će, osim takmičenja i rekreativnog ribolova, biti održavane i male škole ekologije i ribolova. Nadamo se da ćemo iduće godine o ovom projektu pričati kao o realizovanom i u vijestima donositi izvještaje provedenih aktivnosti.

Od 1992. godine udruženje je ostalo bez društvenih prostorija koje su se nalazile kod hotela Evropa i gdje je dugo egzistiralo udruženje. To je bio gorući problem u daljem radu udruženja. U prvo poslijeratno vrijeme primilo nas je Lovačko društvo iz Sarajeva i dalo nam je jedan kutak u svojoj kancelariji gdje su obavljani tehnički poslovi i izdavanja ribolovnih dozvola. Poslije postanarstva kod lovaca na privremeni period prelazimo u poslovni prostor u Novom Sarajevu gdje nastavljamo sa svojim aktivnostima do 1998. godine kada zahvaljujući tadašnjem predsjedniku Hajrudinu Šumanu od Općine Centar dobijamo na korištenje devastiran poslovni prostor veličine 16 kvadrata u dvorišnom prostoru u ulici Titova br.12.

Nakon uređenja prostorija udruženje je narednih godina proživjelo procvat u svom radu. To je bio period velikih uspjeha u svim segmentima rada udruženja a najviše na sportskom, edukativnom, ekološkom i drugim vidovima koje je provodilo udruženje.

Taj period poznat je po organizaciji izleta u sklopu odlaska na razna takmičenja i druženja u prostorijama udruženja. U tim prostorijama smo ostali deset godina kada smo bili, zbog visine mjesečne kirije koja je povećana sa 80 na blizu 300 KM i neuslovnosti prostora, počeli tražiti novi prostor za udruženje.

Zahvaljujući Farmaceutskoj kući ”Bosnalijek” doo riješili smo taj problem. Naime od Bosnalijeka smo dobili poslovni prostor veličine 60 kvadratnih metara u kojem nisu urađeni završni radovi. Ugovorom koji je potpisan na deset godina udruženje je uložilo svoja sredstva na dovršenju radova a ista bi se kompenzirala kroz kiriju u narednih 10 godina. Veliki doprinos adaptaciji tog prostora dali su članovi udruženja. Nakon završetka adaptacije dobili smo izvanredne prostorije koje smo uredili po svojim idejama i bili smo ponosni na te nove prostorije koje su puštene u funkciju na svečanom otvorenju u julu 2008. godine. U tim prostorijama smo bili do 01.03.2013. godine kada smo zbog odluke Bosnalijeka morali napustiti prostorije prije isteka roka od 10 godina.

Zbog hitnosti iseljenja iz tadašnjih prostorija pronašli smo prostor u Općini Stari Grad u zgradi zvana Papagajka. Tu smo ostali samo 10 mjeseci jer smo iste morali napustiti zbog visine kirije i loše finansijske situacije u udruženju koje nije moglo obezbijediti sredstva za tu namjenu. Od tad udruženje egzistira bez društvenih prostorija i opstaje isključivo zahvaljujući članovima UO udruženja koji ne žele dopustiti da se ugasi udruženje sa ovako dugom tradicijom i izvanrednim uspesima u svom radu. Obraćali smo se mnogim za pomoć u riješavanju ovog gorućeg problema društvenih prostorija ali do danas još nismo uspjeli u tome.

Trenutnu upravljačku strukturu Udruženja sportskih ribolovaca Sarajevo-1906 čine:

  • Abdulah Henda – predsjednik skupštine,
  • Miroslav Misita – zamjenik predsjednika skupštine,
  • Anton Šafhauzer – predsjednik UO i
  • Mugdim Pešto – sekretar UO

Članovi Upravnog odbora su:

  • Ermin Hadžić,
  • Samir Tukulija,
  • Mirsad Alagić ,
  • Emir Balić,
  • Vehid Pešto